HR

Laka gradska željeznica

Laka gradska željeznica (LGŽ) je uvriježeni naziv za kombinirane međusobno umrežene načine i linije željezničko/tračničkog prometa.

Railbus tzv. Šinobus
LGŽ po “modelu Karlsruhe” na željezničkoj pruzi
‘DUO’ Combino vozilo na tračnicama (diesel-električni hibrid), trenutno koristi diesel-pogon jer ovaj dio pruge nije elektrificiran

(eng. “Light rail” ili “light rail transit” (LRT)) je oblik urbanogželjezničkog prometa koji općenito ima manje brzine od prave željezničke i sustava podzemne željeznice, ali veći kapacitet od tramvaja. Izraz se koristi za željezničke sustave koji imaju karakteristike brze željeznice i obično koriste električna vozila koja većinom prometuju s pravom prvenstva odvojena od ostalog prometa, a ponekad, ako je potrebno, miješano sa ostalim prometom na gradskim prometnicama. Suvremena tračnička željeznička tehnologija je vrlo fleksibilna što se tiče načina uporabe. Je li neki sustav smatran “lakošinska željeznica”, “lakotračnična željeznica” ili “laka gradska željeznica” (sva tri sinonima su ista stvar) ovisi samo o izvedbi.

. . . Laka gradska željeznica . . .

Pojam “laka željeznica” je skovan 1972. u SAD od strane “Urban Mass Transportation Administration (UMTA)” kako bi se opisala tada nova pretvorba uličnih tračničkih vozila koja se događala u Europi i u Ujedinjenim Državama. U Njemačkom govornom području se koristio termin “Stadtbahn”, i UMTA (sada naziva Federal Transportation Administration) je htjela prilagoditi direktan prijevod, koji bi bio “gradska željeznica”. Na kraju je UMTA ipak prihvatila pojam “lakošinska željeznica”. Lagana u kontekstu toga, kako je namijenjena za “lagane terete i brzo prometovanje”, više nego što se opisuje fizička težina, jer vozila često teže više nego vozila prave željeznice. Investicija u infrastrukturu je također često manja nego što bi bila potrebna za pravu željeznicu. Korištenje termina lake željeznice spriječava nesporazume između Britanskog i Američkog Engleskog jezika. Njemačko zakonodavstvo ima dva različita pravilnika, koji su odvojeni za tramvaje (BOStrab – Straßenbahn-Bau- und Betriebsordnung) i za željeznicu (EBO – Eisenbahn-Bau- und Betriebsordnung). Podzemna željeznica (U-Bahn u Njemačkoj) prometuje prema EBO. Ako se vozilo LGŽ-a koristi i na prugama tramvaja i željeznice, mora zadovoljavati oba pravilnika. Takvo vozilo se kolokvijalno naziva “tram-train”.

Mnogi gradovi su u prošlosti napravili grešku, da su prešli lakovjerno na cestovne načine prijevoza. Zagušenjem cestovne mreže i zaglavljivanjem autobusa između ostalog prometa, ponovno se razmišlja o alternativnoj, nezavisnoj tračničkoj mreži. Ona je otporna na zastoje. Također, gradovi koji već imaju tramvajsku mrežu, ali koja većim dijelom ide uzduž ceste, također imaju problema sa prometnim zagušenjima. Time kasni gradski prijevoz. Najefikasnija za veće količine putnika je gradska željeznica, kad se kombinira i vozni redovi se usklade.

  • Tradicionalni tip, gdje cestovna vozila i vlakovi prometuju uzduž ulica i dijele mjesto sa uličnim prometom. Stajališta su vrlo gusto raspoređene. Budući da se prostor dijeli, tračnice izgledaju neupadljivo i smetaju jako sliku okoliša.
  • Moderniji tip, gdje vlakovi voze svojim prvenstvom prolaza i često se dijele od uličnog prometa. Stajališta su rjeđe raspoređena. Tračnice su vrlo uočljive i u nekim slučajevima se primjenjuju posebne mjere blokade cestovnog prometa, korištenjem specijalne signalizacije, prijelaze u nivou sa polubranicima ili čak potpuna denivelacija prijelaza. Ako se primjenjuje potpuna denivelacija prijelaza, ponekad je teško pronaći granicu lakošinske i prave željeznice. Ovaj tip u novije vrijeme ponekad koristi posebna prilagođena vozila, koja imaju mogućnost prometovanja (imaju svu potrebnu opremu) i u gradovima, ali i na tračnicama prave željeznice (najpoznatiji i prvi je bio “Model Karlsruhe”).

. . . Laka gradska željeznica . . .

This article is issued from web site Wikipedia. The original article may be a bit shortened or modified. Some links may have been modified. The text is licensed under “Creative Commons – Attribution – Sharealike” [1] and some of the text can also be licensed under the terms of the “GNU Free Documentation License” [2]. Additional terms may apply for the media files. By using this site, you agree to our Legal pages . Web links: [1] [2]

. . . Laka gradska željeznica . . .

Back To Top